KAKO OSIGURATI RAD SEZONACA U VIŠE SEZONA?

Dana 04. listopada 2021. godine u Vinkovcima održano je savjetovanje „Kako osigurati rad sezonaca u više sezona?“ u sklopu projekta Sezonski rad u Slavoniji,  sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske, ukupne vrijednosti 981.691,09 kuna, kojega je nositelj Nezavisni sindikat radnika u proizvodnji hrane i pića, a partneri su Požeško-slavonska županija, Nezavisni hrvatski sindikati, Nezavisni sindikat „Socijalna Pravda“ i Brodsko-posavska Županija.

Savjetovanje je okupilo preko 20 sudionika većinom predstavnika poslodavaca, sindikata i HZZ-a od kojih se većina aktivno uključila s pitanjima i prijedlozima na temu.

 

Glavni naglasci i prijedlozi istaknuti u raspravi:

  • Poslodavci razlikuju 3 kategorije sezonskih radnika: 1) obične sezonske radnike koji rade jednu sezonu, 2) stalne sezonce koji se vraćaju iz godine u godinu na sezonski rad kod istog poslodavac i 3) stalne sezonce koji su u mjeri HZZ-a.
  • Radnika generalno nedostaje u svim sektorima, a udio sezonskog rada se zapravo u Slavoniji čak i smanjuje. Sada je udio sezonskog zapošljavanja preko HZZ-a 15-16 %, a ranijih godina je to znalo biti 23-25 % (tek 13-15 % nezaposlenih kroz anketu iskazuje interes za radom na sezonskim poslovima).
  • Poslodavci iz Slavonije i po pitanju sezonskih radnika, ali i općenito imaju problem s nedostatkom i odljevom radnika zbog konkurencije i potražnje na obali i u Zagrebu te zemljama EU.
  • Ključno je pitanje kako stimulirati lokalno stanovništvo da ostane raditi u svojim sredinama i kojim mjerama podržati poslodavce i potaknuti razvoj gospodarstva kako bi bili konkurentniji?
  • Poseban je problem kod onih poduzetnika koji nastoje održati cjelogodišnje poslovanje unatoč sezonalnosti i zbog toga nemaju adekvatne mjere s kojima bi pokrili mjesece niskih prometa i zadržati sve radnike.
  • Potrebno je stimulirati i poslodavce i radnike (kroz dodatne porezne olakšice i slične mjere).
  • HZZ provodi razne mjere te se nezaposleni educiraju za potrebe sezonskog zapošljavanja (ugostiteljska zanimanja, strani jezici) – no, unatoč problemu mobilnosti veći dio tih ljudi ode iz Slavonije. Problem je i period sezonskog rada koji utječe na samu provedbu edukacije.
  • Dio nezaposlenih uspješno je angažiran kroz projekt Zaželi koji je pokazao jako dobre rezultate, ali s druge strane i smanjio raspoloživu radnu snagu.
  • Za bolju informiranost i nezaposlenih radnika i poduzetnika potrebno je objediniti informacije o svim mjerama na jednom mjestu.
  • Za veću primjenu mjere Stalni sezonac nužno bi bilo brisati obvezu zaposlenih na neodređeno vrijeme kao uvjeta poduzetniku. Trenutno se ova mjera izrazito malo koristi na području Slavonije.
  • Za bolju provedbu vaučera u poljoprivredi nužno je omogućiti korištenje istih i za angažman zaposlenih osoba, a svakako i barem onih koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme, kao i proširiti primjenu na druge djelatnosti te pojednostavniti administrativnu provedbu.
  • Poseban naglasak dan je i na prijedlog povećanja mogućnosti dodatnog rada zaposlenih radnika kod drugog poslodavca (s 8 na 16 ili 20 tjedno s izmjenama ZOR-a) čime bi se omogućio angažman i zadovoljile potrebe poslodavaca za tjedne oscilacije i skok poslovnih aktivnosti vikendom. Predstavnici sindikata s oprezom su reagirali na ovaj prijedlog.
  • Uz vaučere i dodatni rad općenito je potrebno regulirati sam sezonski rad te posebno obavljanje tzv. povremenih i privremenih poslova. Glavni je zaključak predstavnika poslodavaca da se moraju ukinuti svi oblici zabrane rada i dati mogućnost svima koji žele i mogu raditi da rade.
  • Po pitanju veće efikasnosti i utjecanja na nedostatak radnika puno mogu učiniti i sami poslodavci kroz promjenu i unaprjeđenje procesa rada (digitalizacija i sl.), kao što je to primjerice učinjeno kroz sadnju onih voćnih kultura koje se mogu brati strojno.

Glavni zaključci sudionika predavanja:

  • Ključni faktor za zadržavanje stanovništva i rješavanje problema nedostatka kadrova je standard života i uvjeti rada u Slavoniji.
  • Najvažnije je zadržati mlade i obrazovane ljude u svojim sredinama, a to se može kroz veće plaće i bolje uvjete rada za što su potrebne mjere i potpore u 3 smjera:
  • Prema radnicima (porezne olakšice i sl. poticaji za ostanak)
  • Prema poslodavcima (potpore za cjelogodišnje zapošljavanje lokalnih stanovnika i sl.)
  • Rasterećenje poslovanja – financijsko i administrativno – kako bi se povećala konkurentnost gospodarstva.
  • Kroz provedbu ovih mjera i gore navedenih dodatnih operativnih prijedloga za poboljšanje mjera sezonskog zapošljavanja uspjelo bi se poboljšati i uvjete za sezonski rad kao i osigurati rad sezonaca kroz više sezona te općenito poboljšati uvjete rada i zapošljavanja u Slavoniji.

Voditeljica stručne rasprave: Natali Komen Bujas