Dana 11. lipnja 2021. godine u Osijeku održano je savjetovanje „Kako pronaći i motivirati radnike za sezonski rad?“ u sklopu projekta Sezonski rad u Slavoniji, sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske, ukupne vrijednosti 981.691,09 kuna, kojega je nositelj Nezavisni sindikat radnika u proizvodnji hrane i pića, a partneri su Požeško-slavonska županija, Nezavisni hrvatski sindikati, Nezavisni sindikat „Socijalna Pravda“ i Brodsko-posavska Županija.
Savjetovanje je okupilo preko 20 sudionika i gospodarstvenika iz raznih djelatnosti s područja slavonskih županija. Tema rasprave bila je kako motivirati i pronaći radnike za sezonski posao, a više o samoj problematici i prijedlozima rješenja rekli su panelisti: Aleksandar Stojković iz tvrtke Belje plus d.o.o., Zvonimir Bartolić iz tvrtke Spider Grupa d.o.o., Sandra Đurđević iz Hotela Osijek te Mirjana Rukavina iz tvrtke Nexe grupa d.d.
Iako su panelisti bili predstavnici tvrtki iz različitih djelatnosti, složili su se u jednom – nedostatak radne snage u Slavoniji, posebno u sezonskom radu predstavlja jednu od glavnih kočnica u gospodarskom napretku. Njihovi prijedlozi kako pronaći i motivirati sezonske radnike temelje se na njihovom višegodišnjem iskustvu sa sezonskim radom. Domaće sezonske radnike pronalaze najviše putem preporuka onih radnika koji su stalno zaposleni u tvrtkama, baze podataka u HZZ-u te objavljivanjem oglasa za posao putem internetskih stranica. Sezonski radnici pokušavaju se motivirati na način da se istima nude iste uvjete kao i radnicima koji su stalno zaposleni. To uključuje, osim plaće sljedeća materijalna prava: hranu, prijevoz, božićnicu, uskrsnicu, regres, stimulaciju, mogućnost obrazovanja i napretka, te kao glavni motiv ističu mogućnost stalnog zapošljavanja nakon odrađene sezone. Daljnju motivaciju poslodavci nude kroz programe u okviru kojih omogućuju sezonskim radnicima razvoj u nekom drugom poslovnom području. Poslodavci iz poljoprivredne djelatnosti koji zapošljavaju sezonske radnike putem dnevnih markica/vaučera kao dodatnu motivaciju radnicima nude veću dnevnu plaću od propisane, te se slažu s ostalim poslodavcima da bi ovakvu mogućnost dnevnog zapošljavanja trebalo proširiti i na sve ostale djelatnosti u kojim postoji potreba za sezonskim radnicima. Mjere koje država nudi vezano za sezonski nisu dostane, kao mogućnost podizanja svijesti o sezonskom radu i atraktivnosti istog, trebalo bi pronaći u dodatnim kampanjama, ne samo vezano za turizam već i u ostalim djelatnostima te bi država putem mjera HZZ-a trebala subvencionirati praktičnu edukaciju i pripremu za rad sezonskih radnika koje sada financiraju poslodavci prije početka sezone. Najveća pomoć države bila bi u smanjenju poreznih davanja i administrativnom olakšanju poslodavcima, te bi se time ujedno povećala i financijska sigurnost radnicima, odnosno neto plaća.
Panelisti, predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, g. Tomislav Gal i Hrvoje Kaledić, istaknuli su kako je sezonski rad, osim potrebe za dodatnim primanjima i određeni stil života, posebno onih radnika koji odlaze raditi sezonski rad na more. Motiv takvim radnicima drugačiji je od sezonskih radnika u Slavoniji, prvenstveno žele otići na neku atraktivnu lokaciju, steći nova iskustva i upoznati nove ljude. Slažu se da je plaća bitan faktor, ali i ostali uvjeti rada kao što su stabilnost poslodavca, lokacija i radno vrijeme. U području osječko-baranjske županije malo poslodavaca koristi mjeru Stalni sezonac (2020. godine, svega 17 poslodavca je koristilo mjeru), dok kao glavni razlog zašto nezaposlene osobe ne prihvaćaju sezonski rad u Slavoniji navode kako isti smatraju da je takav rad nedovoljno plaćen za težak fizički posao. Navode da većinom muškarci pristaju na sezonski rad u Slavoniji, s prosjekom godina od 50 godina starosti i više.
Kako bi sezonski rad bio prihvatljiviji za sve, potrebno je prije svega uspostaviti kvalitetan dijalog između svih socijalnih partnera:Vlade, poslodavaca i sindikata.