U sklopu projekta “Sezonski rad u Slavoniji” dana 31.03. 2022. godine u Slavonskom Brodu održano je savjetovanje na temu “Što poslodavci mogu ponuditi sezonskim radnicima?”. Na savjetovanju je sudjelovalo 25 sudionika; predstavnika poduzetnika iz raznih djelatnosti, predstavnika obrazovnih institucija, predstavnika Brodsko – posavske županije, predstavnika HUP-a, predstavnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te predstavnika sindikata.
Savjetovanje je otvorila voditeljica savjetovanja gđa. Vedrana Gado iz HUP-a kratkom prezentacijom kojom nam je dala uvid u tržišno stanje rada u Brodsko- posavskoj županiji uz navođenje faktora koji utječu na nezaposlenost i zaposlenost, kao i koliko ima sezonskog rada u županiji. Gđa. Gado usporedila je podatke vezane za trenutno stanje tržišta rada u županiji sa prijašnjim godinama i u odnosu na cijelu Republiku Hrvatsku.
Nakon održane prezentacije, gđa. Gado moderirala je panel raspravu na kojoj su sudjelovali: predstavnici područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz Slavonskog Broda, predstavnica učilišta AMC Nova Gradiška, gđica. Marijana Soldatović, direktor tvrtke Inin d.o.o, g. Igor Majdandžić, predstavnici tvrtke Đuro Đaković – montaža d.o.o., gđa. Nikolina Zubak i g. Ivan Sverić te g. Željko Burazović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo iz Brodsko posavske županije.
Savjetovanje je bilo izrazito interaktivno, sudionici su bili aktivni i postavljali niz pitanja panelistima, stoga je savjetovanje kroz pitanja i odgovore rezultiralo značajnim prijedlozima i zaključcima, od kojih izdvajamo:
- Odljev radne snage u Brodsko- posavskoj županiji u konstantnom je porastu, uz Osječko- baranjsku županiju pri vrhu je ljestvice u Republici Hrvatskoj.
- Deficitarna zanimanja u Brodsko- posavskoj županiji slična su kao i ostatku zemlje; najveća je potražnja za građevinskim radnicima, te radnicima u ugostiteljstvu i trgovini.
- Od korištenih obradivih površina u Brodsko- posavskoj županiji najveći je udjel oranica i vrtova što potvrđuje da u Brodsko-posavskoj županiji postoji znatno intenzivnija obrada poljoprivrednog zemljišta, postoji preko preko 300 fizičkih i pravnih ekoloških proizvođača, a preko 20.0000 kućanstava bavi se poljoprivrednom proizvodnjom.
- Broj zaposlenih u poljoprivredi u ukupnom broju zaposlenih u Brodsko-posavskoj županiji čini oko 6%.
- Sezonskog rada najviše ima u poljoprivredi, što je i očekivano, međutim velik broj stanovništva sezonski odlazi raditi na obalu u ugostiteljskoj djelatnosti i hotelijerstvu.
- Posljednje desetljeće ulažu se značajna sredstva u razvojne projekte, prije svega sustav navodnjavanja i melioracije poljoprivrednih zemljišta radi stvaranja nužnih pretpostavki za razvoj poljoprivrede i povezanih djelatnosti. U tom smislu je potrebno sagledavati i pozitivan financijski rezultat ove županije. Relativno su značajnija ulaganja u integriranu proizvodnju i ekološku poljoprivredu u smislu površina s ovim posebnim vrstama poljoprivredne proizvodnje. U razvojnom smislu takva strategija razvoja poljoprivrede u Brodsko-posavskoj županiji može utjecati na očekivanu promjenu strukture poljoprivredne proizvodnje, te u konačnici, pozitivno utjecati na povećanje zaposlenosti, smanjivanje iseljavanja, posebno mladih osoba, odnosno povećanje ukupne vrijednosti izvoza.
- Obrazovanje je izrazito bitan faktor u kreiranju tržišta rada. Nužno je prilagoditi obrazovanje s postojećim tržištem rada, predvidjeti deficitarna zanimanja te se odmaknuti od ustaljenog sustava obrazovanja u onim zanimanjima za koja više nema potrebe na tržištu rada.
- Svi predstavnici poslodavaca predlažu da se djeca u školama moraju ranije uključivati u praksu kod poslodavaca, predlažu da država treba sudjelovati u financiranju mentorstva kroz projekte te da bi obrazovni programi u školama trebali biti značajnije usklađeni sa tržištem rada, odnosno biti „odskočna daska“ za tržište rada.
- Poslodavci da bi zadržali sezonske, ali i redovne radnike pokušavaju konkurirati stranim poslodavcima, ali im je takav cilj izrazito otežan; visoka su porezna opterećenja, radnici nemaju potrebna znanja, odljev radne snage sve je intezivniji, mladi ne vide budućnost u Hrvatskoj i nemaju prevelikog interesa za ostankom u zemlji.
- Poslodavci u ostvarenju zadržavanja radnika nude istima: mogućnost stalnog zaposlenja nakon odađenog sezonskog rada, plaćen prijevoz i obrok, mogućnost stjecanja statusa stalnog sezonca, stimulaciju uz redovnu plaću, mogućnost edukacija i prekvalifikacije koju poslodavac financira, mogućnost smještaja tijekom sezonskog rada, uvažavaju potrebe i želje radnika, tretiraju sezonske radnike kao i svoje stalno zaposlene radnike, nastoje ostvariti s istima što bolju komunikaciju.
- Poslodavci sve češće prakticiraju individualan pristup radniku: brinu o zadovoljstvu pojedinog radnika, daju mu jasne upute za rad tako da radnik ne doživlja posao kao stresnu situaciju u kojoj ne zna što se točno od njega očekuje, koje su točno njegove obveze i sl..
- Poslodavci uz materijalno nude i nematerijalno nagrađivanje; povratne informacije o individualnom radu, pohvale i priznanja, individualne sastanke s radnikom u kojim isti iskazuje svoja mišljenja , prijedloge i ideje. Na taj način radnik se osjeća kao dio tima.
- Korištenje talenata i vještina je faktor kojeg poslodavci najviše cijene. Nastoje motivirati radnike i u drugim područjima rada koja nisu obuhvaćena opisom konkretnog radnog mjesta.
- Poslodavci ne prave razliku između sezonskih i redovnih radnika u smislu pravednosti (prilikom rasporeda povišica, napredovanja ili čak slanja na dodatnu edukaciju) ; svaki radnik treba se osjećati nagrađenim, priznatim i poštovanim od strane poslodavca.
- Poslodavci izrazito pozdravljaju novu mjeru – vaučere za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba. Svakako će pratiti obrazovne programe koji se nude te poticati radnike na dodatnu edukaciju i omogućiti im potrebno slobodno vrijeme za učenje i stjecanje znanja.