U sklopu projekta „Sezonski rad u Slavoniji“ dana 3. lipnja u Kutjevu održano je peto po redu stručno savjetovanje na temu “Kako se zaposliti kao sezonski radnik?“.
Na savjetovanju je prisustvovalo 25 sudionika, najviše predstavnika sindikata. Moderatorica Helena Faller savjetovanje je započela sa predstavljanjem oblika ugovora temeljem kojih se može zaposliti sezonski radnik, načinima saznanja za sezonske poslove, rezultatima istraživanja radnika koji su provedeni u okviru ovog Projekta u pet slavonskih županija (posebice o informiranosti sezonskih radnika i njihovoj komunikaciji sa sindikatima), te preporukama za promjenu zakonskih odredbi i mjera politike zapošljavanja putem HZZ-a.
U panel raspravi sudjelovali su predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, područni ured Požega Jasminka Antunović, predstavnik Požeško-slavonske županije Stjepan Jakopović, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Obris Jadranka Krmpotić, voditeljica ljudskih resursa tvrtke Kutjevo d.d. Danijela Franjetić Medilović i predsjednik Nezavisnog sindikata radnika u proizvodnji hrane i pića Željko Jurić.
U raspravi su istaknuti slijedeći zaključci:
– Slavonske županije, unatoč rastu pokazatelja razvoja u gospodarstvu, sve više zaostaju za prosjekom Republike Hrvatske. Samo ravnomjeran regionalni razvoj može donijeti prosperitet za cijelu RH. Potrebno je dodatno stimulirati život i rad u ruralnim sredinama poreznim rasterećenjima i većim plaćama za isti posao, što se pokazalo kao dobra praksa u razvijenim zemljama EU.
– Privremeni odnosno povremeni poslovi u poljoprivredi (rad na vaučer) najčešći su vid ugovornog odnosa za sezonski rad u Slavoniji, ali ujedno i ugovorni odnos koji pruža najnižu sigurnost i najmanje prava. Ovaj ugovorni odnos potrebno je porezno rasteretiti te sva davanja iskazati u vaučeru, kako bi se oslobodio prostor za povećanje neto plaće radnika.
– Poslodavci koji nude sigurnije oblike rada nemaju tolikih problema s pronalaskom radne snage. Nedostatak radne snage na tržištu rada rezultirao je boljom pozicijom postojećih radnika.
– Sve relevantne institucije i sindikati poseban naglasak trebaju staviti na informiranje zaposlenih i nezaposlenih, a posebice sezonskih radnika, o uspostavi vaučera za programe obrazovanja koji omogućava stjecanje dodatnih vještina. To bi trebalo rezultirati njihovom boljom pozicijom na tržištu rada i većom zapošljivosti.
– Kod mjere stalni sezonac uvjet 6 mjeseci rada kod istog poslodavca u sezoni nije ostvariv u Slavoniji, stoga taj uvjet treba smanjiti na 5 mjeseci ili čak i manje.
– Sindikati trebaju proširiti svoje djelovanje i na sezonske radnike kao buduće potencijalne članove sindikata. Radničko vijeće treba se uključiti u postupak zapošljavanja sezonskih radnika, inzistirati da poslodavci iste što manje zapošljavaju po nestandardnim oblicima rada.